Anketa pokazala kako su strani investitori u Makedoniji nezadovoljniji nego lani

Autor: Poslovni dnevnik , 22. prosinac 2022. u 07:00
Istraživanje je provela udruge stranih tvrtki s tehnološki naprednom proizvodnjom/Shutterstock

Oko 24 posto tvrtki smatra da su potrebne nove financijske mjere za ublažavanje posljedica krize.

Strani investitori u Sjevernoj Makedoniji su nezadovoljniji nego lani, piše internetski portal Deutsche Welle.

Posljednja anonimna anketa Udruge stranih tvrtki s tehnološki naprednom proizvodnjom, u kojoj je sudjelovao velik broj tvrtki u zemlji, pokazuje da ih i dalje muči niz infrastrukturnih problema, ali i strah od rizika u poslovanju, uzrokovanih rat u Ukrajini i visoke cijene električne energije, energije, sirovina i repromaterijala.

Za državu je pozitivno što su tri tvrtke – ODV Electric, Kromberg i Schubert te Gentherm preuzele prijenos djelatnosti iz Ukrajine.

Rizik inflacije
Inflacija i cijene energenata najozbiljniji su rizici za poslovanje kompanija u 2023. godini. Devedeset i četiri posto tvrtki smatra da su potrebne nove financijske mjere za ublažavanje posljedica energetske i gospodarske krize, a 53 posto da inflacija raste.

Vidi se pogoršanje nezadovoljstva u odnosu na prošlu godinu kada je bilo 10 posto. Njih 65 posto reklo je da tek trebaju riješiti infrastrukturne probleme, poput kanalizacije, pristupne ceste i priključka na vodu.

Dodatni zahtjevi za uslugama 55 posto tvrtki željelo bi dodatne infrastrukturne usluge”, kaže predsjednik Udruge stranih tvrtki s tehnološki naprednom proizvodnjom pri Gospodarskoj komori Victor Mizo.

63

posto tvrtki ima problema s pronalaskom kvalificiranih radnika, ali i s odljevom kadrova, najviše u inozemstvo

Istraživanje je provedeno od 20. studenog do 10. prosinca ove godine. Anonimnom anketom obuhvaćene su tvrtke iz svih regija osim regije Sjeveroistok. Riječ je prvenstveno o njemačkim tvrtkama u zemlji, ali i o investitorima iz EU i drugih dijelova svijeta.

Rezultati pokazuju da 25 posto tvrtki uključenih u istraživanje nije zadovoljno infrastrukturom u mjestu u kojem posluju, 30 posto je zadovoljno, a 45 posto dalo je neutralan odgovor.

Što se tiče troškova električne energije i energenata, od 300 do 500 posto (od tri do pet puta) troškovi električne energije porasli su u 40 posto ispitanih poduzeća. Od 100 do 300 posto troškovi električne energije porasli su za 30 posto tvrtki, a do 100 posto troškovi električne energije porasli su za 30 posto anketiranih tvrtki.

Analize pokazuju da je 79 posto tvrtki nezadovoljno ili djelomično zadovoljno stanjem radne snage. Tvrtke imaju problema s pronalaskom kvalificiranih radnika, ali i s odljevom kadrova, najviše u inozemstvo – 63 posto, odnosno u druga poduzeća u zemlji – 10 posto.

Ulagači iz automobilske industrije i drugih naprednih tehnologija žele stupiti u kontakt sa 100 najboljih makedonskih stipendista koji studiraju na najboljim tehničkim sveučilištima sa Šangajske liste.

Popis su od države tražili u listopadu, ali ga nisu dobili. “Želimo im ponuditi odgovarajući posao kako bi mogli ostati u zemlji, ali popis nam još nije dostavljen”, kaže Victor Mizo, generalni direktor Costala.

Državne potpore
Analize pokazuju da 84 posto tvrtki ima ili ponekad ima problem s pronalaskom radne snage. Najteže je doći do tehničara i inženjerskog osoblja, a najlakše do administrativnog osoblja. Problema s radnom snagom ima unatoč tome što su se sve anketirane tvrtke izjasnile da će povećati plaće u 2022. za 10 do 20 posto.

Razlozi povećanja plaća su inflacija i povećanje troškova života, konkurencija i smanjena ponuda radne snage na tržištu rada, a zbog povećanja učinkovitosti i motivacije radnika.

U istraživanju se navodi i da su 94 posto ispitanih tvrtki korisnici državnih potpora, a njih 55 posto u posljednje tri godine izvršilo je investiciju s novim paketom, odnosno sklopilo novi ugovor o državnim potporama.

Dvanaest posto tvrtki imalo je investiciju u posljednje tri godine, ali nije zatražilo novi paket državnih potpora. Prvih pet pitanja na koja bi se država trebala fokusirati u 2023. godini su poboljšanje infrastrukture i pravodobno ispunjavanje ugovornih ili zakonskih obveza, usklađivanje pravila za opravdane troškove ulaganja za državne potpore i računovodstvena pravila prema međunarodnim standardima.

Istraživanje također ukazuje da bi se država trebala usredotočiti i na smanjenje operativnih troškova TIRZ-a, usklađivanje uvoznih carinskih stopa s onima u EU, kao i olakšavanje pravila i procedura za boravak i rad stranih državljana.

Komentirajte prvi

New Report

Close