Prošla su vremena kad se pjevalo “Gdje ćeš lijepo mjesto vidjeti, posadi drvo”, piše portal Deutsche Welle. Sada vrijedi još jedan refren: “Gdje god ideš u pepeo, sadi zgrade”. S takvom ironijom svoje dojmove o požaru u pogonima Treske iznijeli su susjedi nekadašnjeg makedonskog diva za proizvodnju namještaja.

Njihov dojam nije slučajan. Javnost se u više navrata uvjerila da vatra gori na mjestima koja su građevinarima “zapela za oko”. Do sada su mnoga područja očišćena žargonom zvanim “tepih operacija” – od trske na obali Ohrid-Struga, do starih baraka i dvorana u centru Skoplja.

Crni oblaci kapitalizma
Zgarište na skopskoj lokaciji već je duže u fokusu javnosti, zbog borbe javnog i privatnog interesa. Ovo nije prvi požar u tom dijelu, ali se može smatrati uvodom u posljednji čin.

”Požar miriše na jedan od provjereno uspješnih recepata za rješavanje situacije u kojoj ćemo svi u Skoplju biti gubitnici “, kaže vijećnica u općini Centar Jana Belcheva-Andreevska. ”Provjereni recepti za hvatanje javnosti nastavljaju se provoditi, naravno po zakonu, ali i uz onu poznatu frazu da im to duguju.

Jedan građanin piše: Crni oblaci kapitalizma ugušili su Skoplje”, rekla je Belcheva. Kada govori o prostoru Treske, govori o jednom od posljednjih prostora u Centru koji imaju potencijala da se riješe modernije, bolje i razumnije za razliku od stihijskog razvoja grada.

“Područje je napola privatno, napola javno. Ima svoje pamćenje, ima dio tvornice, ima stotine stabala starih i bujnih krošnji. Raspisan je natječaj za novo urbanističko rješenje, natječaj kao instrument za natjecanje ideja i kreativnih prijedloga profesionalaca koji će ponuditi rješenja slobodno i bez pritiska investitora.

Plaćena je provizija, prikupljena i plaćena dokumentacija i kad smo mislili da je ono teže, skuplje i najveći dio posla, došlo je do zaokreta. Investitori su počeli prijetiti tužbama, participativno tijelo sastavljeno od uglednih građana postalo je meta vrijeđanja i ponižavanja, a gradonačelnik je svojim obrazloženjima i ne poštujući ranije odluke odlučio da je plan iz 2012., s nizom zgrada “Napuljski” bolji.

Načelnik općine Centar Goran Gerasimovski prije dva tjedna pojasnio je da ta idejna rješenja ne mogu biti predmet javne prezentacije, jer nisu konačni projekti.

Prijetnje novinarima
”To su samo ideje ili prijedlozi za nešto što bi se moglo graditi na naznačenom mjestu”, rekao je Gerasimovski. “Istina je da natječajni radovi nisu završni projekti i ne mogu i ne smiju biti. Natječaj je nadmetanje ideja i zato ih treba prezentirati”, reagirao je arhitekt Miodrag Radonjić-Bato, predsjednik Povjerenstva za natječaj za lokaciju tvornice Treska, koji je odgovorio na stajališta načelnika Gerasimovskog.

Treskin je prostor postao predmet nagađanja, kojima je cilj bio staviti u drugi plan javni interes za humanizacijom prostora. S kojom je namjerom gradonačelnik odlučio saslušati preporuke i sugestije privatnih osoba, a zanemariti mišljenje renomiranih stručnjaka iz povjerenstva, upitala je Belcheva.

“S kojom namjerom su se pojavili nepotpisani tekstovi o ekološkoj opasnosti koja vreba u tvornici? S kojom su namjerom novinari primali prijetnje da ne istražuju ovu temu? Građani nisu naivni. Stotine potpisa za raspisivanje natječaja za Tresku nisu bile slučajne. Organizacije civilnog društva i grupe poput ‘Obrane Bunjakovca’ kazale su da je potreba za drugačijim, a ne investitorskim rješenjem Treske jedino rješenje koje se prihvaća.

Glasno su se čuli i zahtjevi za parkom s memorijskim prostorom nekadašnje tvornice, te zadržavanjem sveg postojećeg zelenila. Zanemarivanje poruka koje stižu od građana nije samo bahatost vlastodržaca.

To je znak da je javni interes stavljen na drugo mjesto. To je znak da prednost imaju moćni, pohlepni, oni koji ne žele ni pregovarati i kulturno razgovarati”, upozorava Jana Belcheva-Andreevska.