Gotovo 452.000 ljudi u Sjevernoj Makedoniji živi ispod granice siromaštva, pokazuju to posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku. Građani jedva uspijevaju preživjeti mjesec. Jedan od njih je Adem, koji na tržnici u glavnom gradu Skoplju prodaje presadnice povrća koji uzgaja. Ovaj dodatni prihod, kaže Adem, pomaže mu da pokrije narasle troškove života.

“Hrana je postala jako skupa. S prihodom od 250 eura ne mogu pokriti osnovne mjesečne potrebe. Na tržnici prodajem sadnice paradajza i paprike kako bih zaradio još koji denar”, kaže Adem. Stopa siromaštva, iznad 45 posto, najizraženija je u porodicama s troje i više djece, te kod samohranih roditelja, oko 41 posto.

Vladinih 26 mjera
Troškovi života u travnju ove u odnosu na travanj prošle godine bili su veći 10,5 posto veći, dok su istodobno maloprodajne cijene skočile za 11,1 posto.

Proteklih mjesec dana najviše je poskupio maslac, i to za 20 posto, zatim povrće za gotovo 13 posto. Od početka godine struja je poskupjela 10 posto, a grijanje u Skoplju 14 posto.

Dug države dostigao je rekordni nivo od više od 7,1 milijardu eura, odnosno više od 60 posto bruto društvenog proizvoda (BDP). Za ovu godinu predviđen je budžetski deficit od 550 milijuna eura, a rupa će se popuniti novim zaduživanjem.

Što učiniti za izlazak iz ekonomske krize? Ekonomski analitičar Arben Halili ocjenjuje kako je najveći izazov u zemlji ekonomska stabilnost i smatra da će se morati poduzeti mjere koje mogu biti bolne.

“Ne možemo više govoriti o ekonomskom razvoju, nego ekonomskom opstanku. To podrazumijeva da se kapitalna ulaganja moraju nastaviti kako bi se održao kontinuitet privatnog sektora”, kaže Halili.

S druge strane, navodi ovaj analitičar, moraju se poduzeti i konkretne mjere koje mogu biti bolne, kao otpuštanje nepotrebnog kadra u državnoj upravi. Na žalost, prema njegovim riječima, sve više mladih odlazi iz zemlje, a samim tim je i manje radne snage i to je već sada najveći izazov s kojim se suočava privatni sektor.

Opozicijski VMRO-DPMNE je u srijedu ustvrdila kako je dvocifrena inflacija posljedica nesposobnosti vladajućeg Socijaldemokratskog saveza (SDSM) i premijera Dimitra Kovačevskog.

“Cijene osnovnih proizvoda i usluga za godinu dana porasle su s 10 na više od 50 posto. U istom periodu nije bilo povećanja plača i mirovina. Narod je sve siromašniji. Uz lošu ekonomsku politiku inflacija može samo rasti. S ovom vladom zemlja je u opasnosti od ekonomske katastrofe”, upozoravaju iz VMRO-DPMNE.

Vlada Sjeverne Makedonije donijela je 26 mjera i preporuka, podijeljenih u dvije kategorije: prva je zaštita životnog standarda građana, a druga likvidnost poduzeća.

Vlada je ograničila trgovinske marže na prodajne cijene osnovnih životnih namirnica u trgovini na veliko i malo, što je mjera koja vrijedi do kraja maja. Penzioneri i socijalno ugroženi, pak, u travnju, svibnju i lipnju dobivaju po tisuću denara (oko 16 eura) državne pomoći kako bi se izborili s poskupljenjem. Minimalna plaća je podignuta na 18.000 denara (oko 290 eura).

Ekonomski analitičar Halili kaže, pak, da je svaka mjera promjenjiva. “Primjera radi, mjera zamrzavanja cijena prehrambenih proizvoda pokazala je da je ova mjera išla više u korist potrošača, ali ne i kompanija.

Zbog toga je Vlada išla na drugu mjeru, koja je bila dobra, ali nije mogla biti dugotrajna jer nijedan posao ne može opstati s maržom od pet ili deset posto, kada su tu ostali troškovi i transport”, ocjenjuje Halili.

Nova zaduživanja
On smatra da će se Vlada stoga najvjerojatnije morati vratiti mjerama podrške poslovnoj zajednici koje su vrijedile u korona krizi ili nekim drugim mjerama.

No, dodaje, to će značiti nova zaduživanja, koja možda nisu ekonomski opravdana, ali su strateški nužna. Tu će, smatra ekonomski analitičar Arben Halili, biti važno koliko će Vlada biti sposobna da financijska sredstva osigura uz prihvatljivu kamatu.

Budžetom za ovu godinu očekuje se zaduživanje države u inozemstvu za 350 milijuna eura. Neslužbene informacije govore da se Vlada kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) planira zadužiti oko 900 milijuna eura. Ove će godine država morati vratiti 188 milijuna eura kredita i još 164 milijuna eura samo kamata.

U svom redovnom polugodišnjem ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, Svjetska banka procjenjuje da će ekonomski rast Sjeverne Makedonije u 2022. godini usporiti na 2,7 posto, a da će realni BDP do sredine godine dostići nivo od prije pandemije.

Svjetska banka očekuje da će fiskalni deficit Sjeverne Makedonije u ostati na visokom nivou u 2022., u skladu s kontinuiranom podrškom privredi i domaćinstvima za ublažavanje utjecaja energetske krize i krize zbog rata u Ukrajini.