Investitor u obnovljive izvore energije sa sjedištem u Luksemburgu Alcazar Energy najavio je pokretanje projekta vrijednog 465,8 milijuna eura za izgradnju vjetroelektrane kapaciteta do 400 MW u Sjevernoj Makedoniji, obilježavajući najveći projekt te vrste u Sjevernoj Makedoniji.

Očekuje se da će vjetroelektrana opskrbljivati ​​više od 100.000 kućanstava godišnje i gotovo peterostruko povećati instalirani kapacitet vjetroelektrana u Sjevernoj Makedoniji kada bude u potpunosti operativan, navodi Alcazar Energy u priopćenju za javnost.

Ogroman doprinos
Osim toga, smanjit će se ispuštanje više od 670 000 tona CO2-eq godišnje. Izgradnja vjetroelektrane, koja će se graditi između općina Karbinci, Radoviš i Štip, trebala bi započeti početkom 2026. godine. Procjenjuje se da će projekt otvoriti više od 630 građevinskih radnih mjesta.

“Bit će to velika investicija, a prema podacima koje imam, očekuje se proizvodnja električne energije od cca jedan teravat sat, što je milijun megavat sati, što je cca 20% ukupne proizvodnje električne energije u zemlji”, objavio je premijer Mickoski.

Tijekom prekjučerašnjeg posjeta Štipu prvog dana svog mandata, premijer je najavio da je to značajan projekt u energetskom portfelju ne samo za tu regiju, već i cijelu državu.

“Za ovaj projekt bitno je da ne postoji poseban zakon, niti zajamčena cijena, nego investitor koji će uložiti i plasirati proizvod na slobodno tržište, a to tržište će diktirati hoće li to biti za izvoz ili će završiti ovdje u Makedonija. Ono što je jako važno je da će to donijeti dodatnih 100 milijuna eura godišnje za građane i BDP”, rekao je premijer Mickoski i najavio da će ovakvih projekata biti na cijelom području države, piše Deutsche Welle.

Međutim, energetska tranzicija zemlje zahtijeva pažljive i dobro promišljene korake zbog društvenog utjecaja na ljude koji rade u postrojenjima koja koriste ugljen za proizvodnju električne energije, a ne gubitak primarne proizvodnje. Mickoski se osvrnuo i na ove aspekte na nedavnom energetskom forumu.

“Kada govorim o društvenom utjecaju energetske tranzicije, govorim o budućnosti ljudi koji su već angažirani u našim postrojenjima za proizvodnju električne energije na ugljen. Ne treba zanemariti činjenicu da trenutno više od 4.000 obitelji ovisi o proizvodnji električne energije iz termoelektrana u Bitoli i Oslomeju”, rekao je Mickoski.

Zatvaranjem tih proizvodnih pogona gubi se primarna proizvodnja, a bez nje će potražnja za električnom energijom rasti, što znači da je to složen i skup proces koji ne dopušta žurbu i greške.

Makedonija se može pohvaliti obiljem prirodnih resursa poput vjetra, vode i sunčeve energije, što predstavlja značajan potencijal za proizvodnju obnovljive energije.

Početkom lipnja u rad je puštena prva privatna vjetroelektrana, investicija vrijedna 61 milijun eura, instalirane snage 36 MW iz koje će se električnom energijom opskrbljivati ​​više od 20 tisuća kućanstava. Riječ je o jednom od kapaciteta koji bi zemlji trebao pomoći da do 2030. poveća udjel obnovljive energije za 50 posto.

Mogućnosti i u plinskom segmentu
No, zemlja je još daleko od razine stabilne opskrbe električnom energijom iz obnovljivih izvora, jer to nisu samo potrebe kućanstava, već i potražnja gospodarstva.

Za sigurnu energetsku budućnost, kako je nedavno naglasila veleposlanica SAD-a u RSM Angela Ageler, potrebne su dodatne inovacije, ali i napredak u tekućim projektima, posebice u finalizaciji grčko-makedonskog plinovoda.

“Ovaj izvor prirodnog plina će eliminirati ovisnost o Rusiji, kao i opasnost od određenih prekida u opskrbi plinom. S interkonektorom, Sjeverna Makedonija također može graditi elektrane na plin i biti u mogućnosti olakšati prijelaz s ugljena,” rekla je Ageler.