Kriza s mirovinskim sustavom sve jače kuca na vrata i u Sjevernoj Makedoniji. Alarm je već duže vrijeme upaljen nakon naznaka da se rupa u PIOM-u nikako ne može popuniti pa se svaka treća mirovina mora isplatiti iz državnog proračuna.

Sada je situacija još gora. Akademik Abdulmenaf Bejeti kaže za Deutsche Welle da se gotovo svaki drugi umirovljenik financira iz državnog proračuna.

Prijedlog u proceduri

Zbog toga je Fiskalno vijeće, u kojem je Bejeti član, pokrenulo inicijativu za pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu. Ova državna institucija čiji je osnivač Sobranje izašla je sa stavom da bi se dobna granica za odlazak u mirovinu trebala povećati na 67 godina i taj je prijedlog već upućen u parlament. Predlaže se da amandman stupi na snagu 2026. i odnosi se i na muškarce i na žene. Odluka je, međutim, u rukama zakonodavaca.

“Na temelju analiza fiskalne održivosti PIOM-a takve smo mjere predložili u sklopu mišljenja o Fiskalnoj strategiji (2025.-2029.). Najave su da će se još jednom preispitati fiskalna strategija za 2025. godinu i tada će se vjerojatno morati naći rješenje”, kaže Bedjeti za DW.

Prema riječima stručnjaka, takve su mjere neophodne za održavanje Fonda PIOM, smanjenje fiskalnih rizika i konsolidaciju proračuna u narednom srednjoročnom razdoblju. Inicijativa se, kako objašnjava Bejeti, temelji na dva prijedloga. Prvi je postupno povećanje doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje za 0,7 postotnih bodova u 2026. godini, a potom, ako se situacija pogorša, na 21 posto u 2027. godini.

Nakon Kosova, imamo najnižu stopu mirovinskog osiguranja na Zapadnom Balkanu, kaže akademik. Druga mjera koju zagovaraju je podizanje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina i za muškarce i za žene.

“To će se nekako jednog dana tražiti kao uvjet za usklađivanje u fiskalnoj konvergenciji sa zemljama članicama EU, gdje još nismo konvergirani. Da će ponekad doći. Mi smo kao stručnjaci dužni te prijedloge dati – kada će ih i hoće li ih prihvatiti i hoće li za to biti volje – ovisi o njima. Uostalom, to je njihov izbor”, kaže Bejeti.

Ovaj prijedlog za odlazak muškaraca i žena u mirovinu sa 67 godina, prema Bejetijevim riječima, temelji se na starenju i produljenju životnog vijeka stanovništva. Prosječni životni vijek u Makedoniji raste, a to je globalni trend, kaže sugovornik.

Statistike pokazuju da žene u prosjeku žive duže od muškaraca, dok je prije bilo obrnuto.

Rast broja umirovljenika

“Danas se u prosjeku mirovina koristi osam do deset godina, što do prije petnaestak godina nije bio slučaj. To je veliki teret. Ali tu iznimka mogu biti pojedini sektori, gdje je priroda posla teška – poput građevine, rudarstva i slično, ali ne i ostali”, ističe Bejeti.

Prema riječima stručnjaka, broj novih umirovljenika svake godine raste – s 1500 na 1700. Popraćen preferiranjem iseljavanja mladih u inozemstvo, a time i relativnim smanjenjem pokrivenosti mirovinskih primanja naplaćenim doprinosima, problem postaje još složeniji. Stoga fiskalna održivost Fonda PIOM predstavlja poseban fiskalni rizik, ističu u Fiskalnom vijeću.

Osiguranici u Sjevernoj Makedoniji imaju pravo na starosnu mirovinu kada navrše 64 godine za muškarce, odnosno 62 godine za žene i najmanje 15 godina staža