Veleprodajna cijena električne energije na tržištu u Makedoniji u utorak je dosegla cijenu od 691,11 eura po megavat-satu, što je u tom trenutku bilo među najskupljim u Europi, pokazuju podaci na stranici “Energyflux”.

U tom razdoblju (utorak u 20 sati) tržišna cijena električne energije u Bugarskoj i Grčkoj koštala je 650 eura, u Srbiji 693,16, u Mađarskoj 774,48 eura, a u Rumunjskoj 801,62 eura, piše “Energyflux”.

Cijene padaju uvečer
Usporedbe radi, u Švicarskoj je u tom trenutku struja koštala 53 eura, u Njemačkoj 61, a u Austriji 70 eura. Sutradan pak u isto vrijeme u 20 sati cijena za Makedoniju iznosila je 640,29 eura, piše Nova Makedonija.

Primjetno je da tržište počinje hladiti oko 22 sata, pa cijene padaju i tijekom noći se kreću oko 100 eura po megavatu. Ono što je do sada bilo gotovo nezamislivo je da cijena struje usred dana, na temperaturi od 40 Celzijevih stupnjeva, bude niža od ove. Primjerice, u srijedu u podne megavat je u Makedoniji koštao 98 eura, u Srbiji 93 eura, u Hrvatskoj 86, a u Bugarskoj 73 eura.

Treba napomenuti da ove cijene nisu cijene koje plaćaju građani, već se odnose na uvoznike električne energije, prije svega na elektroprivredne tvrtke. Ovakva slika tržišta električne energije u regiji ovo se ljeto ponavlja gotovo svakodnevno, samo što su cijene od utorka, koje su se kretale od 700 do 800 eura, bile zaista ekstremne, na razini onih iz jeseni 2022., sredinom energetska kriza u Europi.

Energetski stručnjak Željko Marković u izjavi za srpski “Danas” objašnjava da se u večernjim satima smanjenjem proizvodnje električne energije iz solarnih postrojenja traži energija iz baznih objekata, poput termoelektrana.

“Od 19 do 21 sat je vrhunac potrošnje pa samim time i cijena skače. Balkan je najviše pogođen ovim visokim temperaturama, zbog čega je i najveća potražnja za strujom, a cijena se formira tamo gdje se sijeku ponuda i potražnja – objašnjava Marković.

Faktor vrućina
Primjerice, u Francuskoj i Njemačkoj ugodne su temperature i nije potrebno toliko energije za hlađenje, zbog čega su cijene znatno niže.

Postavlja se pitanje zašto je struja tijekom dana znatno jeftinija, iako je potrošnja rekordna. Prema riječima stručnjaka, što se tiče cijene električne energije, na proizvodnju jeftine energije najviše utječu nuklearni kapaciteti država, čija je proizvodnja struje i najjeftinija. Nadalje, po cijeni slijedi proizvodnja električne energije iz solara.

U pojedinim razdobljima proizvodnja je tolika da se bilježe čak i negativne cijene, odnosno proizvođači plaćaju kupcima da uzmu struju. Tijekom noći struja je skuplja nego danju, a u nekom trenutku može se očekivati ​​i promjena tarife za krajnje potrošače.