Financijski izračuni agrarnih gospodarstava u Makedoniji jasno pokazuju smanjenu poljoprivrednu proizvodnju u posljednje dvije godine.

Prema podacima Državnog ureda za statistiku, bruto dodana vrijednost u poljoprivredi u 2021. godini iznosi 46,782 milijuna denara i u odnosu na 2020. godinu nominalno bilježi pad od 12 posto!

Pada dohodak
U svim podsektorima bilježi se pad ukupne vrijednosti godišnje proizvodnje. Biljna proizvodnja u 2021. godini, koja čini 79,4 posto ukupne proizvodnje, bilježi pad od 7,8 posto u odnosu na 2020. godinu. Vrijednost stočarske proizvodnje, koja u ukupnoj proizvodnji sudjeluje s 20,6 posto, manja je za 15,6 posto u odnosu na 2020. godinu.

Nominalni dohodak u poljoprivredi po jedinici rada, u 2021. godini zabilježio je pad od 14 posto, dok je realni dohodak od čimbenika proizvodnje zabilježio pad od 16,2 posto. Gledajući pojedinačno račun proizvodnje, povećanje je prisutno kod žitarica (pšenica), a smanjenje kod stočnog fonda (goveda i perad).

U stočarskim proizvodima pad iznosi gotovo dvije milijarde denara, odnosno u proizvodnji mlijeka bilježi se pad s 9.323 u 2020. godini na 7.773 milijuna denara u 2021. godini. Smanjenje vrijednosti bilježi se i u sektoru povrtlarske proizvodnje i to u podskupinama: svježe povrće, rajčica i ostalo svježe povrće.

Pada i vrijednosti proizvodnje voća. Podatke treba usporediti sa stvarno proizvedenim količinama za pojedine kulture, ali i tako gledano može se zaključiti da je domaća poljoprivredna proizvodnja u padu, naglašava Dragi Dimitrievski, profesor na Agronomskom fakultetu u Skoplju.

Trenutačno stanje u poljoprivredi je nezadovoljavajuće i pad se bilježi u gotovo svim važnijim sektorima. Razlozi za to su nam dobro poznati, a odnose se na proces depopulacije, posebice u sektoru poljoprivrede.

Iseljavanje u urbana središta u zemlji i inozemstvu odrazilo se i na smanjenje obradivih površina, a sadašnje poljoprivredne proizvođače, koji su u poodmaklim godinama, gotovo da nema tko zamijeniti.

Ono što je važno jest promijeniti proizvodnu strukturu u poljoprivredi te poticanjem zadrugarstva potaknuti veću konkurentnost i produktivnost, prije svega individualnih proizvođača – kaže Dimitrievski za Novu Makedoniju.

Posljednjih godina i u svim dosadašnjim vladama iz proračuna su se izdvajala značajna financijska sredstva za razvoj poljoprivrednog sektora, no kako naglašava, više od 90 posto sredstava subvencija usmjereno je na izravna plaćanja.

Ono što bismo trebali učiniti u smislu financijske potpore države je da se ona odvija kroz ruralni razvoj, što bi značilo i uvođenje velikih, sustavnih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji, koje bi donijele veću produktivnost i konkurentnost makedonskih poljoprivrednih proizvoda u inozemstvu. Nastavimo li s dosadašnjim načinom rada, imat ćemo ozbiljnija smanjenja proizvodnje – upozorava Dimitrievski.

Nesređeni odnosi
Od visokih cijena poljoprivrednih proizvoda na zelenim tržnicama u zemlji vrlo mali dio završio je na računima neposrednih proizvođača. Dodatni udar bit će, navode, zamrzavanje cijena 11 poljoprivrednih proizvoda.

Tržišni odnosi između sudionika u proizvodnji i preradi hrane su nesređeni, a niske otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda tjeraju primarne proizvođače u borbu za opstanak. Individualni proizvođači su raštrkani i ekonomski nemoćni u odnosu na otkupljivače koji su moćniji i organiziraniji u postavljanju uvjeta otkupa poljoprivrednih proizvoda. U takvim uvjetima nema fer odnosa u formiranju otkupnih cijena – zaključuje Dimitrievski.