Tehnološko industrijske razvojne zone (TIRZ) su slobodne od poreznih zakona Sjeverne Makedonije, s beneficijama, državnim potporama i poreznim olakšicama koje mogu koristiti tvrtke ulaganjem u tim zonama. Novac koji se otuda slijeva u makedonski državni proračun broji se u milijunima eura, pa su ove zone jedan od stubova kojima se podupire ili bi se trebala podupirati makedonska ekonomija.

Sto postotno strano vlasništvo, porezne i carinske olakšice, oslobođenje od komunalne naknade, individualizirani pristup, simbolična cijena zakupa zemljišta i izravne državne potpore samo su dio ponuđenog paketa pogodnosti, kažu u Direkciji TIRZ-a, ističu se kao najkonkurentnija investicijska destinacija u regiji i šire.

U već izgrađenim zonama, koje mogu koristiti i strane, a već nekoliko godina i domaće tvrtke, investirale su kompanije poput njemačkih Gersheimer i Kostal, američkih Dura, Aptiv, Kemet, belgijski Van Hull, švicarski Baumer, talijanski Diatec i Vitillo… Cilj je da Makedonija s ovim zonama preraste u međunarodno biznis središte jugoistočne Europe.

U prvih deset godina postojanja zona, ulaganja su dosegla milijardu eura. Direktor Direkcije TIRZ-a, Jovan Despotovski, u intervju za Poslovni dnevnik kaže da imaju veliku, ali ostvarivu misiju – milijardu eura, ali u samo četiri godine – od 2021. do 2024.

Ubrzo nakon najave otvaranja najnovije zone u blizini Skoplja, s Despotovskim smo razgovarali o potencijalnim investitorima, o plaćama u tim zonama, modernizaciji, o “jeftinoj” makedonskoj radnoj snazi, aktualnoj gospodarskoj krizi…

Najavili ste otvaranje treće zone TIRZ-a. Kakve su projekcije priljeva kapitala i otvaranja radnih mjesta?

Skopje 3 prva je visokotehnološka zona koja će se fokusirati na napredne tehnologije i funkcionirat će kao javno-privatno partnerstvo. Cilj je, a to je pokazala i studija, u idućih deset godina generirati investicije više od 860 milijuna eura i dovesti tvrtke koje će se fokusirati isključivo na visoke tehnologije. To znači i više novca u budžetu za sve naše sugrađane, te visoko plaćena radna mjesta, posebice za mlade. Prema projekcijama, očekuje se da će se u okviru ovih kapaciteta zaposliti između 4,5 i 5,5 tisuća mladih ljudi. U okviru novog koncepta TIRZ-a odlučili smo pametno koristiti resurse koji za nas nisu neograničeni. Ne mislim na kapital, on nije ograničen resurs, ljudi su ograničen resurs i zato kroz ovakve projekte otvaramo prilike mladima. Intelektualni potencijal, posebice mladih, ono je što državu može pokrenuti naprijed. Napredak ove zemlje treba temeljiti na pameti, a mi imamo tako pametne mlade ljude da nudimo priliku da kapitaliziraju intelektualni potencijal koji imaju, kod kuće. Ovim konceptom otvaramo novo poglavlje, odnosno novu priču u gospodarskom razvoju naše zemlje, s isključivim fokusom na visokonapredne tehnologije.

Imate li već potencijalne investitore?

Već imamo pisma namjere dvije tvrtke koje su zainteresirane za ulazak u ovu zonu. U međuvremenu, paralelno se nastavlja proces formiranja Zone. Studija izvodljivosti bit će predana Vladi ovaj mjesec, a Ugovor o javno-privatnom partnerstvu trebao bi se realizirati tijekom 2023. godine. Prema praksi koju smo uveli, kada završe pregovori s investitorima, mi ćemo ih prezentirati javnosti.

Kakva je situacija u ostalim zonama? Koliko tvrtki do sada posluje u njima, kolika su njihova ulaganja i broj zaposlenika?

Trenutno imamo 35 tvrtki koje posluju u 8 operativnih zona. Analize pokazuju da su te tvrtke zaključno s 2020 uložile oko milijardu eura. U 2021 godini sklopili smo ugovore od blizu 200 milijuna eura, a samo u prvih šest mjeseci 2022 godine obim sklopljenih ugovora je blizu 250 milijuna eura. Novim konceptom nastojimo ostvariti cilj koji smo postavili na početku mog mandata – u 4 godine ostvariti ukupni volumen ulaganja od milijardu eura, koliko je iznosilo cijelo prethodno desetljeće. U lipnju smo dosegli i novi rekord i prešli granicu od 15000 zaposlenih u Zonama. Samo od početka godine do sada u tim tvrtkama otvoreno je 1000 novih radnih mjesta. Očekujem nastavak trenda rasta s obzirom na to da je TIRZ u 2021. sklopio investicijske ugovore u ukupnom iznosu od oko 200 milijuna eura, što bi trebalo donijeti ukupno 2700 novih radnih mjesta.

Surađuju li investitori s makedonskim tvrtkama i koliki se iznos slijeva u državni budžet iz TIRZ-a?

Ukupne uplate poduzeća u proračun samo po osnovi poreza na plaće i naknade te socijalnog osiguranja u 2021. iznosile su gotovo 2 milijarde denara. Omjer uplata tvrtki i isplate iz proračuna pokazuje da tvrtke u zonama plaćaju od 2,7 do 5 puta više od onoga što dobivaju iz proračuna. To znači da se ne razbacujemo novcem građana, već domaćinskim pristupom i posebnim mjerama s tvrtkama stvaramo povoljnu poslovnu investicijsku klimu i brinemo da koristi budu jednake za sve. Analize koje radimo na mjesečnoj razini pokazuju konstantan trend rasta izvoza tih tvrtki, zbog čega očekujem nastavak ovog pozitivnog trenda uplata u proračunu i u ovoj godini, unatoč globalnim kretanjima i gospodarsko-energetskoj krizi. Što se tiče suradnje s domaćim tvrtkama, ona je još uvijek na vrlo niskoj razini, zbog čega s IFC-om, koji je dio Svjetske banke, razvijamo program tehnološkog unapređenja tvrtki, kao i standarda kvalitete i razvoja vještina. Cilj je da domaće tvrtke dostignu potrebne standarde za suradnju s tvrtkama u TIRZ-u, ali da postanu konkurentne i izvan granica zemlje.

Koliko su investitori zadovoljni uvjetima i potporom koje im daje država, a koliko zaposlenicima?

Samo u posljednjih 12 mjeseci čak deset postojećih tvrtki otvorilo je dodatne pogone ili su u fazi proširenja ulaganja, što pokazuje da smo se novim konceptom TIRZ-a profilirali kao pravi partner kompanijama. Stalno govorim da je prednost S.Makedonije kao male zemlje upravo u fleksibilnosti i činjenici da osluškujemo potrebe tvrtki i možemo ponuditi prilagođeni paket podrške investitorima. Uveli smo sustav otvorenog dijaloga s investitorima i promicanja odnosa u kojem otvorenim procesom razgovora želimo doći do rješenja za sve praktične izazove s kojima se susrećemo, ali i ono što postoji kao potencijal iskoristiti za poboljšanje usluga. Uz “One Point System” za brigu o korisnicima koji smo uveli prije godinu dana, tvrtkama nudimo jednostavan pristup uslugama i personaliziranu potporu za njihove zahtjeve i potrebe, a pokazao se vrlo učinkovit. Neke tvrtke već izlaze iz sustava subvencioniranja i radimo na tome da iskoristimo maksimalan učinak tih investicija.

A što zaposlenici kažu o uvjetima, odnosu i plaćama u tim tvrtkama?

Do sada smo imali porazne podatke o plaćama koje su bile ispod državnog prosjeka, a riječ je o tehnološki naprednijim tvrtkama. No uz nekoliko mjera koje smo poduzeli prošle godine, prvi put u 2021. prosječna plaća u tehnološko-industrijskim razvojnim zonama je iznad državnog prosjeka. Novim, kvalitativno drugačijim pristupom privlačenju investicija, uspjeli smo nametnuti veće plaće našim sugrađanima kao ključni segment u investicijskim planovima budućih stranih investitora, čime se definitivno napušta koncept jeftine radne snage. Ako je prije fokus bio na veći broj radnih mjesta, naš je veće plaće i to nas čini drugačijima. Ono što sada vidimo u investicijskim planovima, čak i kod postojećih investitora koji žele ulagati u nove projekte, imamo plaće 20-30% veće. Ne “prodajemo” ljude nego dobru investicijsku klimu u kojoj će investitori dobro zaraditi ako dobro plate zaposlenike. Analize i brojke pokazuju da u tome uspijevamo.

Je li neka od tvornica zatvorena ili otpuštala i smanjivala plaće zbog krize?

Pažljivo pratimo aktualna globalna politička i gospodarska kretanja. Do sada nismo imali slučaj zatvaranja bilo kojeg kapaciteta ili smanjenja plaća. Naprotiv, redovite mjesečne analize pokazuju pozitivna gospodarska kretanja u zonama te stalni rast izvoza i broja zaposlenih. Naime, ove mjesečne analize koje radimo od početka 2021. jedan su od alata za praćenje gospodarskih kretanja u zonama, a s ciljem pravovremenog kreiranja i provedbe mjera za suočavanje s mogućim rizicima za poslovanje tvrtki. Za sada nema potrebe za dodatnim državnim intervencijama u ovom segmentu, ali će se, ako se ukaže potreba, poduzeti odgovarajuće mjere podrške tvrtkama ukoliko budu pogođene svjetskom krizom.

Tko je najveći investitor u ovim zonama? Mogu li ti investitori biti putokaz za druge velike tvrtke da dođu u Makedoniju?

Prošli tjedan najavili smo najveću investiciju ikad od uspostave TIRZ-a – njemačka farmaceutska kompanija Gersheimer uložit će 126 milijuna eura u novu tvornicu koja će proizvoditi špriceva i proizvode od medicinskog stakla za divove kao što su Sanofi,Novo Nordisk i Pfizer. Riječ je o najvećem ulaganju u djelatnost posve suprotnu dominantnoj – autoindustriji, a ova će tvrtka isplaćivati ​​početnu neto plaću 30% višu od državnog prosjeka. U procesu smo razvoja potpuno nove metodologije potpore investicijama koja u potpunosti izjednačava strane i domaće tvrtke, a fokusira se na poticanje investicija s većom dodanom vrijednošću. Cilj nam je značajno restrukturirati gospodarstvo u zonama u smislu djelatnosti, ali i dati prostor inovativnim visokotehnološkim tvrtkama s potencijalom brzog rasta. Gersheimerova investicija bila je tek prva takva velika. Već razgovaramo s dva nova investitora čija su pojedinačna ulaganja veća od 100 milijuna eura. Time Sj. Makedonija ulazi na kartu zemalja koje imaju kapacitete i uvjete za ozbiljne velike, kvalitetne investicije od kojih građani i država imaju izravnu korist.