Makedonsko gospodarstvo prolazi kroz teške dane pod naletom ekonomske i energetske krize. Cijene rastu u nebo, inflacija obara rekorde, piše Deutsche Welle.

Državni zavod za statistiku je u listopadu izračunao inflaciju od 19,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što državu svrstava u lidera u regiji. Hrana je u godinu dana poskupila čak 32,4 posto.

Konkretno, u godinu dana kruh i žitarice poskupjeli su za gotovo 50%, mlijeko, jaja i sir za nešto više od 40%, a ulje za 40,3%… Inflatorni šok je sve jači unatoč Vladinim mjerama koje za sada jedva pokazuju ikakav učinak. Građani su nervozni i žale se da ne mogu spojiti kraj s krajem:

“Ovo je već užas. S dvije plaće ne možemo isplatiti do 20. u mjesecu. Ne znam kamo će ovo ići. Čovjek se jedva prehrani, a gdje su računi, dječje potrebe…”, žali nam se Blagica, Skopljanka koju smo sreli ispred jedne od tržnica.

“Kako mi ide?” Pa ja sam već u crvenom, kasni mi plaća i tako to. Ako starci nisu doma i svoje mirovine, jao nama. Već se bojim ući u tržnice, svakim danom je račun sve veći, a vreća sve praznija”, odgovara Bojana iz Skoplja, koju smo također sreli ispred jedne od tržnica. Inflacija nastavlja rasti unatoč svim dosadašnjim mjerama vlasti.

Uvjeravanja i prognoze bile su da bi se cjenovni šok trebao stabilizirati, što se osjetilo i po kretanjima na svjetskim tržištima. No, dogodilo se ono najmanje željeno, što čudi i budi dvojbe čemu je to točno zaslužno. Neki od stručnjaka upozoravaju da ovaj put razloge treba više tražiti kod kuće.

U listopadu ništa novo
“U inflaciji u listopadu nema apsolutno ništa novo u odnosu na ono što se događa već neko vrijeme. Inflacija nastavlja rasti, ponovno zbog poskupljenja hrane koja je u odnosu na prethodni mjesec porasla za oko 3%.

To se događa u uvjetima kada je globalna cijena hrane, prema podacima Ujedinjenih naroda, stagnirala. To znači da poskupljenje hrane u Makedoniji nije potaknuto vanjskim čimbenicima, već dolazi od kuće.

Konkretno, poskupljenje je posljedica činjenice da supermarketi i trgovci hranom neopravdano podižu cijene hrane, pokušavajući profitirati na inflatornom valu”, komentirao je za Deutsche Welle Branimir Jovanović s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

Ključna dilema je treba li i kako intervenirati da se spriječi daljnji rast inflacije. Prema Jovanovićevim riječima, najnovije mjere Vlade za pojeftinjenje hrane, smanjenjem cijene struje za tvrtke iz prehrambene industrije, imat će samo minimalan i kratkoročni učinak. Prema njegovim riječima, skok cijena hrane u Makedoniji nije posljedica cijene struje, pa niža cijena struje neće spriječiti daljnji rast cijena hrane.

“Moguće je da ćemo sad zbog pojeftinjenja struje vidjeti neko minimalno pojeftinjenje hrane ili vjerojatnije – usporavanje rasta cijena, ali taj učinak će biti kratkotrajan i nakon vrlo kratkog vremena., tvrtke će ponovno početi dizati cijene”, ističe Jovanović. Prema njegovim riječima, jedino rješenje u ovom trenutku je intervencija u cijenama osnovnih životnih namirnica:

“Jedini način da se obuzda ionako galopirajuća inflacija jest da država zamrzne, odnosno ograniči cijene osnovnih prehrambenih proizvoda i uvede stroge kazne za trgovce koji se ne pridržavaju ograničenja.” U ožujku je tako nešto napravila susjedna Albanija i od tada su tamo cijene hrane pale za 1-2%. U Makedoniji je u isto vrijeme hrana poskupjela za 23 posto”, upozorava ekonomist.

Zabrinuti su i u Vladi, odakle poručuju da danonoćno rade na ublažavanju udarca koji je uglavnom posljedica vanjskih utjecaja: “Razina inflacije je visoka, ne samo kod nas, nego u svim zemljama, a rezultat je rasta cijena plina, struje i prehrambenih proizvoda. Ne samo da me to brine, nego je to nešto na čemu danonoćno radimo s ministrima”, rekao je premijer Dimitar Kovačevski.

Očekuje da će trenutna mjera od 80 eura po megavat satu električne energije za proizvođače osnovnih proizvoda dati rezultate. “Vjerujem da ono što su predstavnici gospodarskih komora javno rekli na sastanku s ministrom gospodarstva, ako se donese takva odluka, da se te prehrambene robe pojeftine barem 10 posto, da će to i učiniti.

“Ali ako se to ne učini, država ima mehanizme i može intervenirati, rekao je Kovačevski. Rast cijena ključno je pitanje koje stvara pritisak. Inflacija izjeda ionako niske plaće i mirovine.

Ilustracije radi, minimalna košarica koju izračunava sindikat za jedan mjesec iznosi 51.540 denara. U dvije godine poskupio je čak za 17.700 denara, odnosno danas se ne može napuniti jednom prosječnom i jednom minimalnom plaćom. Radnici su očajni:

“Uz ovako dramatično visoku inflaciju, neka nam je Bog u pomoći. Ovo je nepodnošljivo. Nema potrebe za računima i hranom. A gdje su tu izvršitelji, interesi, ništa. Nikad prije nisam vidio takav kaos. “Rad je jednostavno izvan kontrole”, odgovorio je Marjan Risteski iz Saveza sindikalnih organizacija.

Rast će i dalje?
Ekonomisti već mjesecima upozoravaju da se ne smije dopustiti da inflacija dosegne kritičnih 20 posto jer će tada kontrola biti puno teža. Kritike nastavljaju stizati i iz oporbe. Prema VMRO DPMNE, najnoviji podaci potvrda su da je inflacija izmakla kontroli. Kritiziraju da nadležni reagiraju neprimjereno i kasno:

“Nigdje se ne vidi jasna borba središnje banke za suzbijanje inflacije. Ne postoji jasna borba fiskalne politike da će restrikcijama u proračunu monetarne politike pomoći u suzbijanju inflacije. Čak iu 2023. proračun nastavlja biti ekspanzivan i inflatoran”, odgovorili su iz VMRO DPMNE.

Stopa inflacije u Makedoniji najveća je u cijeloj regiji i prema podacima međunarodnih financijskih institucija. U najnovijem izvješću Svjetske banke navodi se da Makedonija ima najveću stopu inflacije u posljednjih 25 godina.

Predviđa se rast inflacije. Država je suočena i s rizikom stagflacije, odnosno rasta cijena uz smanjenu proizvodnju. U Srbiji je stopa inflacije 14%, na Kosovu 12,7%, Hrvatskoj 12,8%, Bosni i Hercegovini 17,3%.