Umjesto dosadašnjih 25.000, čak 50.000 građana Zapadnog Balkana imat će lakši pristup njemačkom tržištu rada.

Provedbom ovih zakonskih promjena u Njemačkoj očekuje se smanjenje deficita radne snage s kojim se suočava najjače europsko gospodarstvo.

Informatički stručnjaci
Predsjednik upravnog odbora fakulteta “Heidelberg” Ulrich Zeitel ističe nedostatak kvalificiranog kadra, ponajviše u IT sektoru.

“Našem gospodarstvu potreban je razvoj umjetne inteligencije, posebno stručnjaci iz područja informatike i komunikacija. Imat ćemo lakši pristup njemačkom tržištu rada. To znači da će ljudi moći odmah početi raditi i da neće morati čekati da se završi cijeli proces iseljavanja ili preseljenja i to će značiti da će odmah moći raditi u poduzećima, kaže Zeitel, piše Nova Makedonija.

S druge strane, smatra Zeitel, potrebne su reforme obrazovanja kako bi se regulirao prekomjerni odljev kvalificiranog kadra iz države. Ovih dana u Skoplju boravi njemačka delegacija s ciljem implementacije i promicanja dualnog visokog obrazovanja u zemlji.

“Mi u Njemačkoj imamo poseban sustav dualnog obrazovanja gdje kombiniramo stručno obrazovanje u suradnji s tvrtkama. Studenti provode dva do tri dana u kompaniji stječući praktična znanja, a dva dana provode na fakultetu ili visokoj školi – kažu sa Sveučilišta “Provadis” – Frankfurt.

Prema riječima Angela Dimitrova, predsjednika Skupštine Udruge poslodavaca Makedonije, informacija da Njemačka povećava kvote za uvoz radnika s Balkana i olakšavanje procedura sigurno će značiti povećanje broja radnika koji će otići u rad u inozemstvo.

“Zanimljivo je da s ovim olakšicama njemačke proizvodnje naši građani mogu sklopiti ugovor o radu, najprije bez ovjere diploma, a potom im se daje vremena da srede boravišnu dozvolu. Za razliku od njih, ovdje radnici iz inozemstva prvo trebaju dobiti boravišnu dozvolu u Makedoniji, a zatim čekati mjesec ili dva da dobiju radnu dozvolu. U tom periodu oni borave u zemlji o trošku makedonskog poslodavca i nemaju pravo na rad – ističe Dimitrov.

Uvoz radnika
Razlika u strukturi gospodarstva i ostvarenoj produktivnosti, dodaje, a time i standardu zaposlenih je očita i to je glavni razlog migracije radnika u razvijenije zemlje.

“Ne možemo preko noći promijeniti gospodarsku strukturu i umjesto izvoza neobrađenih limova, poljoprivrednih proizvoda ili LON-proizvodnje tekstila krenuti s izvozom automobila, elektroničkih uređaja ili licenci i patenata. Zato se trebamo povoditi za zemljama koje su nam slične i pokušati osigurati manjak radne snage iz zemalja koje imaju niži standard od našeg.

A za to je hitno potrebno olakšati birokratske procedure za uvoz radne snage i očistiti naš popis nezaposlenih. Da vidimo gdje su ti ljudi, rade li na crno, zašto se ne javljaju na oglase za zapošljavanje, zašto ne prihvaćaju prekvalifikacije i obuke – naglašava Dimitrov.

Ističe da bi drugi makedonski cilj trebale biti reforme u obrazovanju, pitanje kakve kadrove proizvodimo, gdje će se zapošljavati, imaju li dovoljno znanja i vještina te kako usmjeriti mlade u karijeri.