U prvih šest mjeseci ove je godine u Sjevernoj Makedoniji zatvoreno 4856 tvrtki, dok je istodobno registrirano 3732 novih. Pokazuju to podaci državnog Središnjeg registra poduzeća.

Tumačenja poslovnog sektora su da je negativna statistika, koja se bilježi posljednjih godina, rezultat uglavnom globalne krize, isprva zbog korona pandemija, a ove godine pojačane još i ratom u Ukrajini, koji je generirao globalnu energetsku krizu, kao najveći negativni faktor na gospodarska kretanja.

Fiskalna i monetarna politika
Najviše zatvorenih tvrtki je iz trgovine, smještajnih kapaciteta i prerađivačke industrije, ali i iz građevinarstva, prometa i skladištenja. U prosjeku, u prvoj polovice ove godine, se svakog dana zatvaralo 27 tvrtki. Negativan omjer bio je nešto manji u istom razdoblju prošle godine, kada je iz Registra izbrisano 4997, a upisano 3859 novoosnovanih tvrtki.

U covid pandemiji i sada s energetskom krizom, država je donijela nekoliko setova mjera i davala poticaje, no gospodarstvenici kažu da to nije dovoljno.

Angel Dimitrov, predsjednik skupštine Udruge poslodavaca Makedonije, koja je reprezentativna organizacija iz privatnog sektora i sudjeluje u tijelima za socijalno partnerstvo (poslodavci, sindikati i Vlada – Gospodarsko-socijalno vijeće) kaže da podatak o zatvaranju oko 5000 tvrtki u prvom polugodištu statistički ne znači nikakav porast u odnosu na 2021. godinu, ali naravno da je veći broj ugašenih tvrtki u odnosu na novootvorene znak da gospodarstvo ne stoji dobro.

“Još prisutne posljedice koronakrize, pojačane rastom cijena energenata i hrane kao posljedicom rata u Ukrajini i visokom inflacijom, dovele su do otežanih uvjeta poslovanja. Visoke cijene energenata unijele su veliku nesigurnost u poslovanje i probleme u uspostavljanju normalnih cijena proizvoda.

Osim neizvjesnosti, to je potaknulo i očekivanu inflaciju koju u svoje cijene ugrađuju i oni proizvođači kod kojih energenti ne utječu s visokim udjelom u cijeni”, kaže Dimitrov.

Istodobno, smanjena kupovna moć stanovništva stvara pritisak za većim plaćama i većim subvencijama države, što nije u skladu s politikom smanjenja inflacije.

“Zato nam je potrebna koordinirana fiskalna i monetarna politika koja će utjecati na smanjenje potražnje, ali će zaštititi najugroženije skupine stanovništva, s druge strane, usprkos povećanim kamatnih stopa, razina investicija u gospodarstvu će se održati, kako ne bismo doživjeli veći pad ekonomije”, objašnjava Dimitrov.

Promatrano po sektorima – najviše ugašenih tvrtki u prvih pola godine bilo je u trgovini na veliko i malo i popravak motornih vozila i motocikla (1588), prerađivačkoj industriji (598), djelatnosti smještaja i pripreme hrane (518) te građevinarstvu (358), transport i skladištenje (354). Situacija u istom periodu prošle godine, po sektorima, bila je slična.

“Podaci o zatvorenim poslovnim subjektima zabrinjavajući su, a kriza koja predugo traje i množi se uzima danak”, kaže Trajan Angeloski, predsjednik Saveza gospodarskih komora Makedonije.

Je li državna potpora bila dovoljna, jasno je iz analize usporednih ekonomskih pokazatelja u Makedoniji i zemljama regije.

Veći pad i manji rast
“U 2020., zemlje zapadnog Balkana zabilježile su kumulativni pad svojih ekonomija od 3,2%, dok je kod nas taj pad 6,1%. Ako se analizira rast u 2021., on je kumulativno 7,4% u zemljama zapadnog Balkana, dok je kod nas 4%. Ovi podaci pokazuju da je naša zemlja manje uspješna u suočavanju s krizom od zemalja u okruženju.

Konstantan trend rasta cijena energenata ima veliki negativan utjecaj, pa pojedine tvrtke prestaju s poslovanjem jer ne mogu izdržati pritisak. Kako bi se tvrtke financijski stabilizirale treba podržati izbor korištenja obnovljivih izvora energije (OIE), subvencionirati račune za struju i ponuditi električnu energiju gospodarstvu iz državnih elektrana po povoljnoj cijeni i količinama”, kaže Angeloski.

Trenutni gospodarski tokovi ovise o likvidnosti poduzeća, a oni koji je izgube – bankrotiraju, upozoravaju gospodarstvenici.

“Zajednička procjena kompanija je da su energetska i popratne krize iscrpile njihovu kondiciju i da su u alarmantnoj situaciji kako će se suočiti s uvjetima koji slijede ove zime”, upozorava Branko Azeski, predsjednik makedonske Gospodarske komore.