Sjeverna Makedonija se tradicionalno suočava s niskom razinom pokrivenosti uvoza izvozom, kao i visokom razinom trgovinskog deficita. U posljednja tri desetljeća trgovinski deficit iznosio je tridesetak posto. Najviše se uvozi roba široke potrošnje, poput automobila, televizora, video opreme, kućanskih aparata i druge luksuzne robe.
Osim nafte i prirodnog plina, zemlja postaje ovisna i o uvozu električne energije, piše Nova Makedonija. Samo prošle godine uvoz električne energije dosegnuo je razinu od 579 milijuna dolara. Osim energenata, godinama je uvoz prehrambenih proizvoda veći od izvoza.
Konstantni minus
Navedeno je utjecalo na to da trgovinska bilanca, izražena u postotku BDP-a, konstantno bude u minusu. Visoki deficit tekućeg računa već se godinama pokriva relativno visokim iznosom privatnih transfera iseljenika, kreditima iz inozemstva ili izdavanjem deviznih obveznica, čiji je iznos iz godine u godinu sve veći.
Analitičari upozoravaju na tu stalnu ovisnost o uvozu proizvoda i predlažu smanjivanje trgovinskog deficita makroekonomskim mjerama koje bi intenzivirale gospodarski rast. Poremećaji tržišnih odnosa u svjetskom gospodarstvu najizravnije se odražavaju na makedonsko gospodarstvo, a eksternim rizicima najviše su izložena proizvodna poduzeća.
Pandemija covida-19 istaknula je ranjivost trgovine, smanjeni trgovinski tokovi, kao i promijenjeni radni uvjeti nanijeli su značajan udarac mnogim industrijama, a time i narušili konkurentnost makedonskih kompanija. Zbog pada proizvodnje (koja je glavni izvozni sektor) te smanjenja prometa u trgovini i turizmu, izvoz i uvoz su pali za 10 posto i bili su jedan od čimbenika pada BDP-a od 4,5 posto u 2020.
Nedostaje strategija
Kroz šest paketa podrške građanima i gospodarstvu makedonska vlada pokušala je “amortizirati” posljedice zdravstvene krize, ali rast u 2021. još nije dosegao razinu prije 2019., iako je zabilježen rast izvoza, dok je uvoz nastavio rasti u isto vrijeme. U 2022. godini, zbog rata u Ukrajini, rast cijena hrane i energije dodatno je utjecao na negativnu trgovinsku bilancu. Gospodarska kriza samo je potvrdila slabu konkurentnost makedonskih tvrtki.
Poslovna zajednica napominje da u zemlji ne postoji definirana politika konkurentnosti Jedine vidljive politike povećanja izvoznog potencijala usmjerene su na funkcioniranje tehnološko-industrijskih razvojnih zona. No, za sada privlačenje stranih tvrtki, unatoč stalnom povećanju vrijednosti proizvodnje iz zona, ne utječe na postizanje većih stopa rasta BDP-a Sjeverne Makedonije pa se strategija zasad pokazuje promašenom.
Naime, neto učinak industrijskih zona u promatranom razdoblju, kao udio u BDP-u, iznosio je samo oko 2,1 posto. Posljednjih godina se kao ozbiljan problem pojavio i nedostatak kvalificiranih radnika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu