U Makedoniji su poljoprivredna zemljišta obično manja od dva hektara, sastoje se od nekoliko udaljenih parcela, često bez pristupa navodnjavanju i cestama.

Fragmentacija je jedan od najvećih izazova koji umanjuje produktivnost, konkurentnost i učinkovitost poljoprivrednih gospodarstava.

Prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava je 1,8-1,9 ha, za razliku od prosjeka EU koji iznosi 16,6 ha.

Predsjednik udruge poljoprivrednika “Agrofalanga” Ljupče Stankovski potvrđuje za Novu Makedoniju da su mnoga poljoprivredna zemljišta male i usitnjene parcele niske kvalitete, razasute po nekad živahnim makedonskim selima.

“Zbog sudskih postupaka, stečajeva ili procesa denacionalizacije malo kvalitetnijih površina još nije stavljeno na dražbu. Bojim se da će se razvojem globalizacije povećati i postotak neobrađenog poljoprivrednog zemljišta kao posljedica neisplativosti same domaće proizvodnje – ističe Stankovski.

Proces okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u Makedoniji započeo je davno, ali uvjeti na terenu nisu najbolji.

“Općenito, našu poljoprivredu karakteriziraju mala gospodarstva, koja posjeduju od jednog do dva hektara, no još je veći problem što su ta dva hektara podijeljena na šest ili sedam parcela. Dakle, o okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta treba govoriti s dva aspekta, prvo okrupnjavanje ukupnih obradivih površina za jednog poljoprivrednika, a pritom ta zemljišta trebaju biti na istoj lokaciji i međusobno povezana – objašnjava Stankovski.

Inače, prosječna stopa napuštenosti zemljišta u Makedoniji je 32 posto, s velikim razlikama među regijama. To znači da je trećina poljoprivrednih površina neiskorištena i utapa se u korovu. Iseljavanje je razlog zašto je najviše takvih područja na krajnjem istoku i krajnjem zapadu zemlje, u svakom selu.

Pritom se posebno vodi računa o poštivanju i pridržavanju svih zakonskih obveza.