Narodna banka Makedonije poslala je zahtjev za pristupanje zemlje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što se smatra ključnim korakom prema daljnjem razvoju i integraciji nacionalnog financijskog sustava u europski gospodarski prostor.

Guvernerka Narodne banke Makedonije Anita Angelovska – Bezhoska, koja je potpisala dokument, rekla je u intervjuu za agenciju MIA-u da su prednosti pristupanja SEPA-i vrlo važne za građane i tvrtke budući da se većina plaćanja u inozemstvo obavlja u eurima.

Eurizirani platni promet
Prema njezinim riječima, 87 posto ukupnih izlaznih i 77 posto ukupnih ulaznih plaćanja preko domaćih banaka obavljeno je u eurima. “Za građane i tvrtke ulazak u SEPA-u prvenstveno će značiti jeftiniji, brži, sigurniji, jednostavniji i učinkovitiji način (kao i nacionalna plaćanja) za bezgotovinska plaćanja u eurima prema zemljama članicama SEPA-e.

Ključna prednost je očekivano značajno smanjenje troškova za prekogranične transakcije s tim zemljama, što je posebno važno za doznake iseljenika i privremenih radnika u inozemstvu, budući da su ključne za makedonsko gospodarstvo.

Standardizirani propisi koji se primjenjuju u SEPA-i također pridonose višim razinama zaštite potrošača i transparentnosti, osiguravajući jednak pristup svim pružateljima usluga plaćanja po konkurentnim cijenama”, rekla je Angelovska-Bezhoska za MIA-u.

Ulaskom zemlje u SEPA-u, građani i tvrtke imat će koristi od nižih troškova za prekogranične transakcije koje se mogu izvršiti unutar jednog radnog dana, a uz trenutna plaćanja sredstva će biti doznačena za najviše deset sekundi u bilo kojem trenutku dana, uključujući vikende i praznike.

Ulaskom u SEPA-u domaće banke postat će, kaže guvernerka, izravni sudionici platnih sustava koji funkcioniraju unutar SEPA-e, što znači da će se eliminirati složeni korespondentski aranžmani koje banke trenutno koriste, što će rezultirati jeftinijim i bržim transferima sredstava. Trenutno banke kod inozemnih banaka vode takozvane korespondentne račune na kojima drže likvidna sredstva.

Kada klijent želi izvršiti transfer primatelju u inozemstvu, transfer se vrši s ovih računa ako primatelj ima otvoren račun kod te inozemne banke. Međutim, čest je slučaj da primatelji imaju račune kod različite banke od korespondentne banke, što znači da korespondentna banka koristi svoje korespondentne odnose s drugim bankama za prijenos sredstava krajnjem primatelju.

Zahtjev za pristupanje SEPA-i rezultat je višegodišnjih aktivnosti i međuinstitucionalne suradnje u zemlji te potpore međunarodnih institucija, rekla je guvernerka središnje banke za MIA-u.

Dugotrajan proces
Aktivnosti zemlje na pristupanju SEPA-i započele su 2021. godine u okviru projekta modernizacije plaćanja Zapadnog Balkana, koji se temelji na inicijativi Berlinskog procesa.

Projekt ima za cilj unaprijediti financijske i gospodarske odnose među zemljama zapadnog Balkana i podržati integraciju regije u Europsku uniju. Europska komisija je u studenom prošle godine objavila novi Plan za širenje zapadnog Balkana, gdje je jedan od prioriteta članstvo zemalja regije u SEPA-i.

Očekuje se da će nakon podnošenja zahtjeva Europsko platno vijeće dati formalnu ocjenu i odlučiti o pristupu zemlje SEPA-i. Od svog pokretanja 2008. godine, SEPA mreža pokriva ukupno 36 europskih zemalja i država, uključujući svih 27 država članica EU, zemlje koje nisu članice EU kao što su Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Andora, San Marino, Vatikan, Monako i tri zemlje EEA (Europskog gospodarskog prostora).