Makedonija je danas ovisna o uvozu hrane, a nekad je bila izvoznik prehrambenih proizvoda. Jedan od najvećih problema makedonskih poljoprivrednika jesu često nedostupni izvori financiranja.

U svijetu postoje financijske institucije za razvoj poljoprivrede, tzv. poljoprivredne banke, koje pružaju specijalizirane financijske usluge poljoprivrednicima, poljoprivrednim poduzećima i drugim ruralnim klijentima kako bi im pomogle upravljati svojim financijama, ulagati u svoje poslovanje i razviti svoje poslovanje.

U Makedoniji takva institucija ne postoji, ne postoji nijedna poljoprivredna banka koja ima specijaliziranije razumijevanje jedinstvenih rizika i prilika povezanih s poljoprivrednim sektorom.

Makedonija je poljoprivredna zemlja za koju su od ključne važnosti povoljna klima financijskog sektora, efektivna potražnja za ruralnim financijskim uslugama i istinska predanost profitabilnosti i održivosti poslovanja.

Dragi Dimitrievski, profesor na Fakultetu poljoprivrednih znanosti i prehrane, kaže za Novu Makedoniju da je problem ruralnog kreditiranja u Makedoniji detektiran i naglašen u nekoliko analiza, navodeći da i kod pojedinih financijskih institucija koje kreditiraju poljoprivredu postoje problemi, posebno u dijelu osiguranja, odnosno hipotekama, pa je i to bio jedan od razloga slabijeg interesa za kreditiranje poljoprivrede, a posebice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

– Ima primjera u svijetu gdje funkcioniraju “poljoprivredne banke”, a i mi smo u prošlosti imali takvu. Ali još jednom bih naglasio strategije za poljoprivredu. Vratimo li se strategijama, zacrtano je da u indikativnom financijskom planu ta sredstva dosegnu 30 posto ukupnih proračunskih potpora.

Nažalost, to se ne događa, a proteklih godina ta su sredstva zauzimala između pet i 15 posto, što je vrlo malo. Pobornik sam da taj omjer bude 50:50, čime ćemo intenzivirati ulaganja i ostvariti ciljeve ruralnog razvoja i povećanja konkurentnosti poljoprivrede – naglašava Dimitrievski.