U posljednjih nekoliko mjeseci građani Makedonije suočeni su sa značajnim rastom cijena osnovnih životnih potreba, posebice hrane.
Tako građani od srijede kupuju skuplji bijeli kruh za oko 10 posto. Prema izvješćima iz mlinsko-pekarske industrije, razlog ovom porastu je rast cijena pšenice na svjetskom tržištu, što je dovelo do povećanja cijena brašna za 10 posto.
Usluge i hrana
Globalne cijene hrane porasle su treći mjesec zaredom u svibnju, izvijestila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). U izvješću FAO-a navodi se da su cijene žitarica u svibnju porasle za 6,3 posto u odnosu na travanj. To je rezultat porasta globalnih izvoznih cijena pšenice, što odražava sve veću zabrinutost zbog nepovoljnih uvjeta usjeva koji smanjuju prinose za žetvu 2024. u glavnim proizvodnim područjima. Makedonija je uvozno ovisna zemlja, pa se postavlja pitanja mogu li se cjenovni udari barem ublažiti, piše Nova Makedonija.
Inflacija je u svibnju porasla za 4,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Maloprodajne cijene u istom su razdoblju porasle za 5,8 posto. U odnosu na travanj inflacija je u svibnju bila viša za 0,9 posto, a cijene na malo porasle su za 1,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
U usporednom razdoblju svibnja ove i svibnja prošle godine najveći rast cijena zabilježen je kod usluga i poljoprivrednih proizvoda. S druge strane, prehrambeni proizvodi bilježe rast od 5,3 posto, a industrijski proizvodi 4,7 posto.
Prema izračunima Saveza sindikata Makedonije, obitelji je potrebno 1.000 eura mjesečno da preživi mjesec. Poznavatelji kažu da je do poskupljenja poljoprivrednih proizvoda došlo i zbog toga jer Makedonija nema dovoljno poljoprivredne proizvodnje. Od nekadašnjih izvoznika voća i povrća Makedonija je postala uvoznik i zato građani sada skupo plaćaju hranu.
Prema riječima ekonomskog stručnjaka Zdravka Saveskog, prvo što treba učiniti jest raskrstiti s ideološkom dogmom da zbog postojanja konkurencije na tržištu cijene finalnih proizvoda sigurno padaju.
“Konkurenti izbjegavaju međusobne cjenovne ratove koji u konačnici idu na njihovu štetu i umjesto toga pristaju držati i podizati cijene. To je razlog zašto i uz toliko hvaljenu konkurenciju bilježimo poskupljenja u posljednje vrijeme posebno u ugostiteljstvu – objašnjava Saveski. Nadalje, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, upravo cijene ugostiteljskih usluga bilježe natprosječan godišnji rast od 8,5 posto.
Lov u mutnom
U uvjetima kada je rast cijena hrane ispod opće razine inflacije i sa 3,8 posto znatno je manji od rasta cijena u ugostiteljstvu.
“Domaća hrana uvijek je jeftinija od kupovne. Također, mi smo zemlja s visokom stopom bacanja hrane. Racionalnije ponašanje u tom smislu također ima potencijal pridonijeti održavanju životnog standarda. Naravno, to ne znači da država nema obvezu štititi životni standard građana. Najmanje što može učiniti je kadrovirati inspekcijske službe.
Za vrijeme prošle vlasti postojala je ideološka dogma da u ime tzv. slobode tržišta, vlada ne smije posegnuti za kontrolom cijena. Kontrole valja nastaviti jer je jasno da neki kvazikapitalisti koriste oscilacije cijena za enormno osobno bogaćenje – ističe Saveski.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu